Revolucija umjetne inteligencije stvara dosad neviđen energetski izazov, prisiljavajući tehnološke divove da potraže izvore energije izvan tradicionalnih okvira kako bi podržali svoje rastuće ambicije.
Microsoft, Google i Amazon tijekom protekle godine najavili su značajna partnerstva u području nuklearne energije, što označava strateški zaokret u rješavanju golemih energetskih potreba AI podatkovnih centara i ispunjavanju klimatskih obveza. Ovi dogovori uključuju ponovno pokretanje ugašenih postrojenja, ulaganje u reaktore nove generacije te razvoj malih modularnih reaktora (SMR) koji omogućuju fleksibilniju implementaciju.
Microsoftov ugovor s tvrtkom Constellation Energy o ponovnom pokretanju reaktora Unit 1 u elektrani Three Mile Island jedno je od najistaknutijih partnerstava. Dvadesetogodišnji ugovor o otkupu električne energije osigurat će više od 800 megavata električne energije bez emisija ugljika na mreži kada postrojenje započne s radom 2028. godine. Istovremeno, Google je sklopio ugovor s tvrtkom Kairos Power o razvoju više malih modularnih reaktora koji bi do 2030. trebali isporučivati 500 megavata energije, uz dodatne kapacitete planirane do 2035.
Ni Amazon ne zaostaje, potpisavši ugovore s tvrtkama Energy Northwest, X-energy i Dominion Energy za podršku nuklearnim projektima koji bi u konačnici mogli osigurati gigavate energije. Tvrtka je također kupila podatkovni centar u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Susquehanna u Pennsylvaniji, čime je osigurala izravan pristup električnoj energiji bez emisija ugljika.
Hitnost ovih partnerstava je očita: očekuje se da će potrošnja električne energije podatkovnih centara do 2030. godine više nego udvostručiti, potencijalno dosegnuvši 9% ukupne potrošnje električne energije u SAD-u. Prema istraživanju Goldman Sachs Researcha, za pokrivanje rasta potražnje podatkovnih centara do 2030. bilo bi potrebno 85-90 gigavata novih nuklearnih kapaciteta, iako će vjerojatno manje od 10% tog iznosa biti dostupno globalno do tada.
Iako ova nuklearna partnerstva nude put prema pouzdanoj i ugljično neutralnoj energiji, izazovi i dalje postoje. Novi reaktori zahtijevaju dugotrajne razvojne procese, a većina projekata neće biti operativna prije 2030-ih. Osim toga, visoki kapitalni troškovi razvoja nuklearne energije naveli su neke kritičare da se zapitaju hoće li porezni obveznici na kraju snositi financijski rizik.
Unatoč tim zabrinutostima, prihvaćanje nuklearne energije od strane tehnološke industrije označava značajnu promjenu u pristupu energetskim potrebama. Kako umjetna inteligencija nastavlja transformirati poslovanje i društvo, osiguravanje održivih izvora energije postaje ne samo ekološki prioritet, već i konkurentska nužnost.