Novo istraživanje sugerira da bi umjetna inteligencija mogla postati snažan alat za rješavanje međunarodnih sukoba, iako stručnjaci upozoravaju na značajna ograničenja u diplomatskoj primjeni.
Institut za integrirane tranzicije (IFIT), nevladina organizacija sa sjedištem u Španjolskoj, objavio je 12. svibnja 2025. rezultate istraživanja o potencijalnoj ulozi AI-a u diplomatskom rješavanju sukoba. Prema riječima izvršnog direktora IFIT-a Marka Freemana, tradicionalni diplomatski pristup dugotrajnih, sveobuhvatnih mirovnih pregovora često se pokazuje neučinkovitim kada se analizira kroz povijesne ishode.
"Vrlo je kratak vremenski okvir u kojem se instrument pregovaranja ili posredovanja može učinkovito primijeniti na situaciju," objašnjava Freeman. Njegovo istraživanje pokazuje da brzi 'okvirni sporazumi' i ograničena primirja—s detaljima koji se razrađuju kasnije—često dovode do uspješnijih i dugotrajnijih mirovnih rješenja od sveobuhvatnih pregovora.
Freeman smatra da AI sustavi mogu unaprijediti ovaj pristup analizom prošlih sukoba kako bi identificirali optimalne strategije pregovaranja. "AI može učiniti brze pregovore još bržima," napominje. IFIT je razvio pristup brzog postizanja sporazuma u ranoj fazi sukoba, za koji vjeruju da bi ga AI alati mogli znatno ubrzati.
Međutim, Stefan Heumann, su-direktor berlinskog think tanka Stiftung Neue Verantwortung i član stručne komisije njemačkog parlamenta za umjetnu inteligenciju, upozorava na ograničenja AI-a u diplomatskim kontekstima. "Ljudske veze—osobni odnosi među liderima—mogu promijeniti tijek pregovora," kaže Heumann. "AI to ne može replicirati."
Heumann navodi povijesne primjere poput Münchenskog sporazuma iz 1938., koji je naizgled smanjio napetosti, ali je na kraju doveo do katastrofe. "Politika popuštanja u Münchenu 1938. smatrana je deeskalacijskim korakom—ali je dovela do katastrofe," objašnjava. "Oznake poput 'eskalacija' i 'deeskalacija' su previše pojednostavljene" da bi ih AI mogao ispravno procijeniti. Također napominje da, iako AI najbolje funkcionira u okruženjima s otvorenim informacijama, "neće čarobno riješiti naše obavještajne probleme u zatvorenim društvima poput Sjeverne Koreje ili Rusije."
Unatoč tim izazovima, istraživači u raznim institucijama nastavljaju istraživati primjenu AI-a u diplomaciji, uključujući izradu mirovnih sporazuma, sprječavanje nuklearne eskalacije i nadzor poštivanja primirja. Kako se AI sustavi razvijaju, njihova će uloga u međunarodnim odnosima vjerojatno rasti, što zahtijeva pažljivo razmatranje njihovih mogućnosti i ograničenja.