Umjetna inteligencija ubrzano mijenja način na koji države pristupaju vanjskoj politici i diplomatskim odnosima, pri čemu veliki jezični modeli postaju vrijedni alati u međunarodnim poslovima.
Uz financiranje Ureda za digitalnu i umjetnu inteligenciju Pentagona, istraživačke institucije poput Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) eksperimentiraju s AI sustavima, uključujući ChatGPT i DeepSeek, kako bi se suočili s kompleksnim pitanjima rata i mira. Uz financijsku potporu Ureda za digitalnu i umjetnu inteligenciju Pentagona, laboratorij eksperimentira s AI-jevima poput ChatGPT-a i DeepSeeka kako bi istražio njihovu primjenu u pitanjima rata i mira. Dok su se posljednjih godina AI alati uvodili u ministarstva vanjskih poslova diljem svijeta radi pomoći u rutinskim diplomatskim zadacima, poput pisanja govora, ti se sustavi sada sve više promatraju kao potencijalni pomagači u donošenju odluka u situacijama visokog rizika.
Istraživači testiraju potencijal umjetne inteligencije u sastavljanju mirovnih sporazuma, sprječavanju nuklearnog rata i praćenju poštivanja prekida vatre. Američka vlada aktivno razvija ove mogućnosti, pri čemu i Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova eksperimentiraju s vlastitim AI sustavima. Ujedinjeno Kraljevstvo također radi na 'novim tehnologijama' za preoblikovanje diplomatske prakse, uključujući korištenje AI-a za planiranje pregovaračkih scenarija. Čak i istraživači u Iranu istražuju slične primjene.
Jedna od obećavajućih primjena uključuje simulaciju svjetskih lidera poput Vladimira Putina iz Rusije i Xi Jinpinga iz Kine, kako bi diplomati mogli testirati odgovore na potencijalne krize. AI alati mogu također pomoći u praćenju prekida vatre, analizi satelitskih snimaka i provođenju sankcija. "Stvari za koje su nekad bile potrebne čitave ekipe sada se djelomično mogu automatizirati", kaže Andrew Moore, viši suradnik u Centru za novu američku sigurnost.
Vizija Ministarstva vanjskih poslova za integraciju AI-a je ambiciozna, ali suočava se s izazovima. "U jednoj verziji budućnosti Ministarstva vanjskih poslova... učitali smo diplomatske depeše i trenirali [AI] na diplomatskim zadacima", te AI pruža korisne informacije za rješavanje hitnih diplomatskih problema. Alternativni scenarij "izgleda kao nešto iz filma Idiocracy", referirajući se na film iz 2006. o distopijskoj budućnosti.
Unatoč tehnološkim obećanjima, stručnjaci ističu važne granice. Stefan Heumann, su-direktor berlinske organizacije Stiftung Neue Verantwortung, napominje da "ljudske veze — osobni odnosi između lidera — mogu promijeniti tijek pregovora. AI to ne može replicirati." AI se također muči s procjenom dugoročnih posljedica kratkoročnih odluka.
Kako države ubrzavaju razvoj ovih mogućnosti, integracija AI-a u vanjsku politiku predstavlja značajnu promjenu u međunarodnim odnosima, balansirajući tehnološke inovacije s nezamjenjivim ljudskim elementima diplomacije.