menu
close

Računalstvo brzinom svjetlosti: Staklena vlakna spremna za revoluciju umjetne inteligencije

Europski istraživači pokazali su kako laserski impulsi kroz ultra-tanka staklena vlakna mogu izvoditi AI izračune tisućama puta brže od tradicionalnih silicijskih sustava. Ovo otkriće, koje su postigli timovi sa Sveučilišta Tampere i Sveučilišta Marie et Louis Pasteur, koristi nelinearne interakcije između svjetlosti i stakla za obradu informacija neviđenom brzinom uz potencijalno smanjenje potrošnje energije. Ova tehnologija mogla bi transformirati temeljni hardver koji pokreće AI sustave, omogućujući novu generaciju superračunala temeljenih na svjetlosti.
Računalstvo brzinom svjetlosti: Staklena vlakna spremna za revoluciju umjetne inteligencije

U revolucionarnom razvoju koji bi mogao preoblikovati budućnost umjetne inteligencije, istraživači su pokazali da staklena vlakna — ista ona tehnologija koja nam dovodi internet u domove — uskoro mogu zamijeniti silikon kao temelj AI procesorskih sustava.

Zajedničko istraživanje, koje su vodili dr. Mathilde Hary sa Sveučilišta Tampere u Finskoj i dr. Andrei Ermolaev sa Sveučilišta Marie et Louis Pasteur u Francuskoj, pokazalo je da intenzivni laserski impulsi koji prolaze kroz ultra-tanka staklena vlakna mogu izvoditi izračune slične onima u AI-u tisućama puta brže od tradicionalne elektronike.

"Umjesto korištenja konvencionalne elektronike i algoritama, izračun se postiže iskorištavanjem nelinearne interakcije između intenzivnih svjetlosnih impulsa i stakla", objašnjavaju Hary i Ermolaev. Njihov sustav implementira pristup inspiriran neuronskim mrežama, poznat kao Extreme Learning Machine, postižući gotovo najmodernije rezultate u zadacima poput prepoznavanja slika u manje od trilijuntog dijela sekunde.

Ovo otkriće odgovara na rastući izazov u razvoju AI-a. Kako modeli postaju sve složeniji, tradicionalni silicijski sustavi približavaju se svojim granicama u pogledu propusnosti, protoka podataka i potrošnje energije. Korištenjem svjetlosti umjesto električne energije, ovaj optički pristup računalstvu mogao bi dramatično povećati brzinu obrade uz potencijalno smanjenje energetskih zahtjeva — što je ključno poboljšanje dok se podatkovni centri bore s rastućom potrošnjom energije AI sustava.

Modeli istraživača pokazuju kako čimbenici poput disperzije, nelinearnosti pa čak i kvantnog šuma utječu na performanse, pružajući ključna saznanja za dizajn sljedeće generacije hibridnih optičko-elektroničkih AI sustava. "Ovaj rad pokazuje kako temeljna istraživanja u nelinearnoj optici vlakana mogu potaknuti nove pristupe računalstvu. Spajanjem fizike i strojnog učenja otvaramo nove putove prema ultrabrzom i energetski učinkovitom AI hardveru", ističu voditelji projekta.

Gledajući unaprijed, timovi planiraju razviti optičke sustave na čipu koji mogu raditi u stvarnom vremenu izvan laboratorijskih uvjeta. Potencijalne primjene kreću se od obrade signala u stvarnom vremenu do praćenja okoliša i visokobrzinskog AI zaključivanja — mogućnosti koje bi mogle transformirati industrije od telekomunikacija do autonomnih vozila. Istraživanje financiraju Vijeće za istraživanje Finske, Francuska nacionalna istraživačka agencija i Europsko istraživačko vijeće.

Source:

Latest News