Grbavi kitovi, jedni od najveličanstvenijih stvorenja oceana, poduzimaju neke od najdužih migracija među svim sisavcima na Zemlji, prelazeći tisuće kilometara između tropskih područja za razmnožavanje i hladnijih područja za hranjenje. S težinom do 40 tona i duljinom do 18 metara, ove divove je povijesno bilo izuzetno teško pratiti kroz goleme oceanske prostore — sve do sada.
Prekretnica dolazi zahvaljujući platformama poput Happywhalea, koje koriste sofisticirane AI algoritme za identifikaciju pojedinačnih kitova na temelju fotografija njihovih repova (fluka). "Na sjevernom Pacifiku identificirali smo gotovo svakog živog kita," objašnjava Ted Cheeseman, osnivač Happywhalea. Sustav obrađuje slike koje šalju i profesionalni istraživači i građani znanstvenici, trenutno ih uspoređujući s opsežnom bazom prethodno dokumentiranih kitova.
Ovakav pristup temeljen na zajedničkom doprinosu pokazao se iznimno učinkovitim. Baza sada sadrži gotovo 800.000 fotografija koje identificiraju više od 100.000 pojedinačnih kitova diljem svijeta. Tehnologija je već otkrila zabrinjavajuće trendove, uključujući pad populacije grbavih kitova u sjevernom Pacifiku od 20% između 2012. i 2021. godine, što se poklopilo s ozbiljnim toplinskim valom u moru koji je poremetio hranidbene lance.
Preciznost i učinkovitost AI sustava transformirali su istraživanje kitova. Ono što je nekad zahtijevalo godine ručne analize, sada se može obaviti u svega nekoliko tjedana. "Imati ovakav algoritam dramatično ubrzava proces prikupljanja informacija," ističu istraživači koji su pomoću tehnologije analizirali više od 200.000 fotografija kitova prikupljenih tijekom više od dva desetljeća.
Osim praćenja populacije, tehnologija pruža ključne podatke o tome kako kitovi reagiraju na sve veće izazove iz okoliša. Kako klimatske promjene jačaju, zagrijavanje mora, sudari s brodovima i zaplitanje u ribarsku opremu predstavljaju sve veću prijetnju ovim morskim sisavcima. AI sustav praćenja nudi dosad neviđenu razinu detalja za znanstvena istraživanja, omogućujući zaštitarima učinkovitije strategije zaštite temeljene na podacima u stvarnom vremenu o kretanju i ponašanju kitova.
Uspjeh ovog pristupa inspirirao je slične AI primjene i za druge morske vrste, pokazujući kako umjetna inteligencija može biti snažan saveznik u globalnim naporima za očuvanje divljih životinja.