Australski istraživači postigli su, prema riječima stručnjaka, 'prekretnicu' u kvantnom računalstvu koja bi mogla dramatično ubrzati mogućnosti obrade umjetne inteligencije u nadolazećim godinama.
Tim sa Sveučilišta u Sydneyju, predvođen profesorom Davidom Reillyjem, razvio je mali CMOS 'čiplet' koji može raditi na 100 milikelvina (nešto iznad apsolutne nule) dok upravlja s više silicijskih spin kubita koristeći samo mikrovate energije. Time je riješen dugogodišnji, gotovo nepremostiv inženjerski izazov u kvantnom računalstvu.
Značaj ove inovacije leži u mogućnosti postavljanja upravljačke elektronike na manje od milimetra udaljenosti od samih kubita, a da se pritom ne naruši njihovo osjetljivo kvantno stanje. 'Pažljivim dizajnom pokazujemo da kubiti gotovo i ne primjećuju prebacivanje 100.000 tranzistora odmah pokraj njih,' objasnio je Reilly, koji je ovo postignuće opisao kao 'kraj dugog puta' nakon desetljeća razvoja.
Tradicionalni pristupi kvantnom računalstvu zahtijevaju glomazne vanjske upravljačke sustave povezane gustim ožičenjem, što stvara prepreku za skaliranje. Integracijom upravljačke elektronike izravno u CMOS paket prilagođen kriogenim uvjetima, australski tim je uklonio to ograničenje i otvorio put kvantnim procesorima s milijunima kubita na jednom čipu.
Proboj se temelji na silicijskim spin kubitima, koji su posebno obećavajući zbog kompatibilnosti s postojećom infrastrukturom za proizvodnju poluvodiča. Za razliku od drugih kvantnih tehnologija, ovi se kubiti mogu proizvoditi u velikim količinama koristeći iste CMOS procese kao i moderni pametni telefoni i računala.
Implikacije za umjetnu inteligenciju su duboke. Kvantna računala s milijunima kubita mogla bi eksponencijalno ubrzati treniranje složenih AI modela i omogućiti potpuno nove klase algoritama koji su nemogući na klasičnom hardveru. To bi moglo dovesti do proboja u područjima poput otkrivanja lijekova, znanosti o materijalima i optimizacije složenih sustava, koji su i dalje računalno nedostižni čak i za najnaprednije današnje AI sustave.