Brza ekspanzija umjetne inteligencije dramatično povećava ugljični otisak tehnološke industrije, navodi se u novom izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom 5. lipnja 2025.
Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) pratila je emisije stakleničkih plinova 200 vodećih digitalnih tvrtki između 2020. i 2023. godine, otkrivši da su neizravne emisije ugljika četiriju tehnoloških divova usmjerenih na umjetnu inteligenciju – Amazona, Microsofta, Alphabeta i Mete – porasle u prosjeku za 150% tijekom tog razdoblja. Amazon je zabilježio najveći rast operativnih emisija ugljika od 182%, slijedi Microsoft sa 155%, Meta sa 145% i Alphabet sa 138%.
Te neizravne emisije, koje uključuju emisije nastale korištenjem kupljene električne energije, pare, grijanja i hlađenja, naglo su porasle prvenstveno zbog ogromne potrošnje energije u podatkovnim centrima pogonjenim umjetnom inteligencijom. ITU upozorava da bi, kako ulaganja u AI rastu, emisije ugljika iz vodećih AI sustava mogle doseći i do 102,6 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida godišnje.
Utjecaj na okoliš nadilazi samo emisije ugljika. Podatkovni centri zahtijevaju sofisticirane sustave hlađenja koji troše znatne količine vode, a Googleova potrošnja vode porasla je za gotovo 88% od 2019. godine. To posebno zabrinjava u područjima sklonima sušama poput Kalifornije.
Tehnološke tvrtke odgovaraju raznim inicijativama za održivost. Amazon navodi da ulaže u projekte energije bez ugljika, uključujući nuklearnu i obnovljivu energiju. Microsoft je udvostručio stopu uštede energije i prelazi na dizajn hlađenja čipova tekućinom kako bi smanjio potrošnju energije. Meta radi na smanjenju emisija, potrošnje energije i vode u svojim podatkovnim centrima.
Međutim, izvješće ITU-a ističe da, iako sve veći broj digitalnih tvrtki postavlja ciljeve smanjenja emisija, te ambicije još uvijek nisu u potpunosti dovele do stvarnog smanjenja. Brzi rast umjetne inteligencije uzrokuje nagli porast globalne potražnje za električnom energijom, pri čemu potrošnja električne energije u podatkovnim centrima raste četiri puta brže od ukupne potrošnje električne energije.
Stručnjaci predviđaju da bi globalna potrošnja električne energije za podatkovne centre mogla udvostručiti i doseći oko 945 teravatsati do 2030. godine, što bi činilo gotovo 3% ukupne svjetske potrošnje električne energije. Ovaj nagli rast stavlja pritisak na postojeću energetsku infrastrukturu, a neke elektroprivrede predlažu izgradnju novih elektrana na fosilna goriva kako bi zadovoljile rastuću potražnju – potez za koji ekolozi upozoravaju da bi mogao ugroziti klimatske ciljeve.