RAND Corporation objavila je opsežnu analizu kineske strategije za umjetnu inteligenciju, otkrivajući i prednosti i ranjivosti u nastojanju Pekinga da do 2030. preuzme globalno vodstvo u AI-u.
Izvješće pod nazivom 'Full Stack: China's Evolving Industrial Policy for AI' objavili su u lipnju 2025. istraživači Kyle Chan, Gregory Smith, Jimmy Goodrich, Gerard DiPippo i Konstantin F. Pilz. U izvješću se detaljno analizira kako Kina koristi industrijske politike kroz cijeli tehnološki lanac umjetne inteligencije, od poluvodičkih čipova do aplikacija.
Istraživači zaključuju da će kineska industrijska politika za AI vjerojatno ubrzati brzi napredak zemlje, posebice kroz potporu istraživanju, razvoju talenata, subvencioniranim računalnim resursima i aplikacijama. Kineski AI modeli smanjuju zaostatak u performansama za vodećim američkim modelima, a usvajanje AI-a u Kini brzo raste u raznim sektorima, od električnih vozila i robotike do zdravstva i biotehnologije.
Međutim, izvješće identificira značajne izazove s kojima se suočavaju kineske AI ambicije. Kina kontrolira samo oko 15 posto ukupnih globalnih AI računalnih kapaciteta, u usporedbi sa 75 posto koliko imaju Sjedinjene Države. To pokazuje značajan deficit u računalnoj infrastrukturi koji kineska državna potpora pokušava nadoknaditi. Financiranje temeljnih AI istraživanja na sveučilištima i državnim AI laboratorijima prepoznaje se kao ključni pokretač kineske AI industrije.
Kao glavna prepreka ističe se kineska ovisnost o stranoj tehnologiji. Na sastanku Politbiroa u travnju 2025., kineski predsjednik Xi Jinping naglasio je "samodostatnost" i stvaranje "autonomno kontroliranog" hardverskog i softverskog AI ekosustava. Peking podupire razvoj domaćih alternativa Nvidia grafičkim procesorima (GPU), poput Huawei Ascend serije, koji zaostaju u performansama i količini proizvodnje. Ova ovisnost o manjim i slabijim čipovima prisiljava kineske tvrtke na racionalizaciju računalne snage, što smanjuje broj i veličinu treninga i implementacija AI modela koje mogu provoditi.
Kako bi zaobišle američke izvozne kontrole, kineske AI tvrtke primjenjuju različite strategije, uključujući gomilanje čipova, krijumčarenje i izgradnju podatkovnih centara diljem svijeta, od Meksika do Malezije. Iako državna potpora povećava konkurentnost i ubrzava napredak, izazovi poput američkih izvoznih kontrola i neučinkovite raspodjele resursa mogli bi ograničiti rast. Zaključno, izvješće navodi da će kineski razvoj AI-a vjerojatno ostati blizak konkurent SAD-u, potaknut kombinacijom državne potpore i inovacija privatnog sektora.
Izvješće napominje da kineski kreatori politika nisu isključivo usmjereni na "pobjedu u utrci do AGI-ja" (iako su neke kineske tehnološke tvrtke). Umjesto toga, grade svjetski vodeću i otpornu AI industriju kako bi potaknuli rast produktivnosti u cijelom gospodarstvu, s posebnim naglaskom na "hard tech" aplikacije poput robotike i industrijske automatizacije. Ovakav strateški pristup odražava dugoročnu kinesku viziju tehnološke samodostatnosti i gospodarske transformacije kroz umjetnu inteligenciju.