Revolucionarno istraživanje koje koristi umjetnu inteligenciju za analizu snimaka mozga otkrilo je skrivene neurološke posljedice pandemije COVID-19 na zdrave pojedince.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Nottinghamu primijenili su napredne algoritme strojnog učenja na podatke o snimkama mozga gotovo 1.000 odraslih osoba iz britanske studije UK Biobank. Trenirajući AI modele na više od 15.000 snimaka mozga napravljenih prije pandemije, tim je razvio sofisticirani alat za procjenu starosti mozga, koji može odrediti koliko mozak osobe izgleda staro u odnosu na njihovu stvarnu kronološku dob.
Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Communications 22. srpnja, pokazali su da su ljudi koji su živjeli tijekom pandemije doživjeli ubrzano starenje mozga u prosjeku za 5,5 mjeseci u odnosu na one koji su snimani isključivo prije pandemije. Zanimljivo je da se ovaj učinak starenja pojavio bez obzira na to jesu li pojedinci bili zaraženi virusom ili ne.
"Najviše me iznenadilo što su i ljudi koji nisu imali COVID pokazali značajno povećanje stope starenja mozga", izjavio je glavni autor dr. Ali-Reza Mohammadi-Nejad. "To zaista pokazuje koliko je samo iskustvo pandemije, od izolacije do neizvjesnosti, moglo utjecati na zdravlje našeg mozga."
Ubrzano starenje mozga bilo je najizraženije kod starijih osoba, muškaraca i ljudi iz socioekonomski ugroženih sredina. Zanimljivo je da su samo oni koji su bili zaraženi COVID-19 pokazali mjerljivo smanjenje kognitivnih sposobnosti poput mentalne fleksibilnosti i brzine obrade informacija, što sugerira da strukturne promjene mozga ne moraju nužno dovesti do funkcionalnih oštećenja.
Iako studija nije istraživala konkretne intervencije, istraživači sugeriraju da strategije poznate po održavanju zdravlja mozga—poput tjelesne aktivnosti, dovoljno sna, zdrave prehrane i društvene interakcije—mogu pomoći u suzbijanju starenja mozga povezanog s pandemijom. Također napominju da bi uočene promjene mogle biti reverzibilne, što daje ohrabrujuću perspektivu za javnozdravstveno planiranje.
"Naši rezultati naglašavaju potrebu za rješavanjem zdravstvenih i socioekonomskih nejednakosti, uz promicanje zdravih životnih navika, kako bismo ublažili ubrzano starenje mozga", zaključuju istraživači. "Ova studija nas podsjeća da zdravlje mozga oblikuju ne samo bolesti, već i naše svakodnevno okruženje i velike društvene promjene."