Područje tehnologije robotske kože doživjelo je izvanredne proboje posljednjih godina, a 2025. označava značajan napredak koji mijenja način na koji roboti komuniciraju s ljudima i okolinom.
Na čelu ove revolucije nalazi se Laboratorij za biohibridne sustave Sveučilišta u Tokiju, pod vodstvom profesora Shojija Takeuchija. Njihov pionirski rad rezultirao je robotima sa živom, samoregenerirajućom kožom koja može osmjehnuti se i izvoditi složene pokrete. Tim je razvio novu tehniku koristeći perforirane sidrene točke inspirirane ligamentima ljudske kože, što omogućuje da inženjersko tkivo kože čvrsto prianja na površine robota bez kidanja ili ljuštenja tijekom pokreta. Ova inovacija omogućuje robotima prikazivanje izraza lica i izvođenje preciznih zadataka s dosad neviđenom spretnosti.
Paralelni razvoj elektroničke kože (e-kože) također je donio impresivne rezultate. Istraživači su stvorili izuzetno osjetljive robotske kože sposobne detektirati pritisak, temperaturu, smične sile pa čak i kemijske tvari. Zajednički projekt Sveučilišta u Cambridgeu i University College Londona proizveo je fleksibilnu, vodljivu kožu koja omogućuje robotima prikupljanje informacija iz okoline na način sličan ljudima. Ova koža može detektirati razne podražaje kroz više od 860.000 sitnih kanala u jednom materijalu.
Integracija strojnog učenja s ovim naprednim senzorima predstavlja još jedan veliki iskorak. Kako je navedeno u studiji iz 2025. objavljenoj u časopisu Nature Communications, njemački znanstvenici razvili su elektroničku kožu koja može u stvarnom vremenu detektirati i mapirati magnetska polja s rezolucijom od 1 mm. Ova tehnologija omogućuje beskontaktne interakcije između ljudi i robota, što bi moglo revolucionirati prepoznavanje gesti i sučelja čovjek-stroj.
Praktične primjene ovih tehnologija protežu se kroz više sektora. U zdravstvu, robotske kože transformiraju protetiku, rehabilitacijske uređaje i kirurške robote. Sposobnost detekcije suptilnih promjena pritiska omogućuje robotima rukovanje osjetljivim predmetima poput jaja ili mekanog voća bez oštećenja. U proizvodnim pogonima, tvrtke poput Tesle uvode humanoidne robote s naprednim taktilnim sposobnostima, a Elon Musk predviđa tisuće operativnih Optimus robota u tvornicama do kraja 2025.
Kako se ove tehnologije nastavljaju razvijati, konvergencija umjetne inteligencije, znanosti o materijalima i bioinženjeringa sve više briše granicu između bioloških i mehaničkih sustava. Budućnost ide prema robotima s još ljudskijim osobinama, sposobnima za prirodniju i intuitivniju interakciju s ljudima i okolinom.