Nedavni napreci u tehnologiji elektroničke kože (e-kože) brzo mijenjaju način na koji roboti komuniciraju sa svijetom, približavajući strojeve ljudskim osjetilnim sposobnostima više nego ikad prije.
Istraživači sa Sveučilišta Cambridge i University College London nedavno su predstavili revolucionarnu robotsku kožu izrađenu od fleksibilnog, jeftinog gela koji može istovremeno detektirati više vrsta dodira. Za razliku od tradicionalnih robotskih koža koje zahtijevaju različite senzore za različite podražaje, ovaj jednoslojni materijal može prepoznati pritisak, temperaturu, bol i više kontaktnih točaka odjednom.
"Još uvijek nismo na razini gdje je robotska koža jednaka ljudskoj, ali mislimo da je bolja od svega što trenutno postoji", objašnjava dr. Thomas George Thuruthel, suautor studije objavljene u časopisu Science Robotics. Tehnologija koristi električnu impedancijsku tomografiju za stvaranje više od 860.000 vodljivih putanja kroz membranu od hidrogela, omogućujući dosad neviđenu osjetljivost.
U međuvremenu, njemački znanstvenici iz Helmholtz-Zentrum Dresden-Rossendorf razvili su elektroničku kožu koja može detektirati i pratiti promjene u magnetskim poljima, potencijalno omogućujući interakciju bez dodira. Njihov sustav integrira gigantsku magnetootpornost s električnom otpornošću tomografije kako bi omogućio mapiranje magnetskog polja u stvarnom vremenu s rezolucijom od 1 mm.
Ovi napreci rješavaju temeljni izazov u robotici: nedostatak sučelja nalik koži koje može osjetiti i reagirati na suptilne podražaje. Bez takve povratne informacije, zadaci koji zahtijevaju preciznost—poput rukovanja osjetljivim predmetima—i dalje su izazovni i za najnaprednije strojeve.
Primjena ove tehnologije daleko nadilazi osnovnu robotiku. U zdravstvu se elektroničke kožne zakrpe koriste za kontinuirano praćenje vitalnih znakova, upravljanje dijabetesom i praćenje kardiovaskularnog zdravlja. Istraživači sa Sveučilišta u Tokiju čak su pronašli načine kako povezati inženjersko kožno tkivo s humanoidnim robotima, što bi moglo omogućiti veću pokretljivost, sposobnost samostalnog zacjeljivanja i realističniji izgled.
Tržište odražava ovaj tehnološki zamah. Prema Grand View Researchu, globalno tržište elektroničke kože procijenjeno je na otprilike 10,9 milijardi dolara u 2024. godini, a predviđa se godišnja stopa rasta od 23%, čime bi do 2030. vrijednost dosegla 37,1 milijardu dolara. Sjeverna Amerika trenutno dominira tržištem s udjelom od 37,2%, dok azijsko-pacifička regija bilježi najbrži rast zahvaljujući povećanim ulaganjima u robotiku i integraciju umjetne inteligencije.
Elektroaktivni polimeri predstavljaju najveći segment tržišta, s udjelom od oko 30%, a njihova sposobnost promjene oblika ili veličine pod utjecajem električnog napona čini ih idealnima za fleksibilne i osjetljive primjene.
Kako se ove tehnologije nastavljaju razvijati, obećavaju revolucionirati sučelja između čovjeka i stroja u brojnim sektorima. Od protetike koja korisnicima omogućuje osjećaj dodira do robota koji mogu sigurno surađivati s ljudima u zdravstvu i proizvodnji, elektronička koža mogla bi temeljno promijeniti način na koji komuniciramo sa strojevima.
"Ako uspijemo stvoriti materijale koji mogu samostalno i autonomno detektirati kada je došlo do oštećenja, a zatim pokrenuti mehanizme samopopravljanja, to bi zaista bilo transformativno", napominje jedan od istraživača koji radi na samopopravljajućoj robotskoj koži na Sveučilištu Nebraska-Lincoln.
Uz stalni napredak u znanosti o materijalima, senzorskoj tehnologiji i umjetnoj inteligenciji, jaz između ljudskih i robotskih osjetilnih sposobnosti nastavlja se smanjivati, približavajući nas budućnosti u kojoj strojevi ne samo da vide i čuju svijet—već ga i osjećaju.