menu
close

Analiza ušnog voska pomoću umjetne inteligencije otkriva Parkinsonovu bolest s 94% točnosti

Kineski istraživači razvili su olfaktorski sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji koji može otkriti Parkinsonovu bolest analizom hlapljivih spojeva u ušnom vosku s 94% točnosti. Ova inovativna metoda probira identificira četiri specifična kemijska biomarkera u izlučevinama iz ušnog kanala, potencijalno zamjenjujući skupe pretrage i subjektivne dijagnostičke liste jednostavnim, neinvazivnim uzimanjem brisa iz uha. Tehnologija bi mogla transformirati rano otkrivanje i liječenje ovog onesposobljavajućeg neurološkog poremećaja.
Analiza ušnog voska pomoću umjetne inteligencije otkriva Parkinsonovu bolest s 94% točnosti

Znanstvenici sa Sveučilišta Zhejiang u Kini razvili su revolucionarni dijagnostički alat koji koristi umjetnu inteligenciju za otkrivanje Parkinsonove bolesti analizom ušnog voska, postigavši izvanrednu točnost od 94,4%.

Istraživački tim, predvođen Hao Dongom i Danhuom Zhuom, objavio je svoja otkrića u časopisu Analytical Chemistry. Njihov pristup temelji se na činjenici da ušni vosak sadrži sebum, masnu tvar čiji se kemijski sastav mijenja s napredovanjem bolesti. Za razliku od sebuma na koži, ušni vosak nalazi se u zaštićenoj sredini, bez vanjskih onečišćivača poput zagađenja ili kozmetike.

Studija je uključivala prikupljanje uzoraka ušnog voska od 209 sudionika (108 s Parkinsonovom bolešću i 101 bez nje). Korištenjem sofisticiranih tehnika plinske kromatografije i masene spektrometrije (GC-MS), istraživači su identificirali četiri hlapljiva organska spoja koja se pojavljuju u značajno različitim koncentracijama kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću: etilbenzen, 4-etiltoluen, pentanal i 2-pentadecil-1,3-dioksolan.

Tim je zatim razvio olfaktorski sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji (AIO) kombinirajući plinsku kromatografiju i senzore površinskih akustičkih valova (GC-SAW) s konvolucijskom neuronskom mrežom (CNN). Ovaj model strojnog učenja treniran je za prepoznavanje obrazaca u kromatografskim podacima koji razlikuju uzorke Parkinsonove bolesti od onih bez bolesti.

Trenutna dijagnoza Parkinsonove bolesti obično se oslanja na promatranje fizičkih simptoma, koji se često pojavljuju tek nakon značajne neurodegeneracije. Rano otkrivanje je ključno jer većina tretmana samo usporava napredovanje bolesti, a ne preokreće je. Tradicionalne dijagnostičke metode poput kliničkih ljestvica i neuroimaginga mogu biti subjektivne, skupe i često propuštaju rane stadije bolesti.

"Ova metoda je mali, jednocentarski eksperiment u Kini", napomenuo je Dong. "Sljedeći korak je provesti dodatna istraživanja u različitim fazama bolesti, u više istraživačkih centara i među različitim etničkim skupinama, kako bi se utvrdilo ima li ova metoda veću praktičnu vrijednost."

Ako se potvrdi u većim studijama, ovaj jeftin, neinvazivan alat za probir mogao bi revolucionirati rano otkrivanje Parkinsonove bolesti, omogućujući raniju intervenciju i potencijalno bolje ishode za milijune pacijenata diljem svijeta.

Source:

Latest News